Te Božje siromahe i skitnice povezivat će neka nadljudska radost, prijateljstvo i bratstvo. Bit će to zajednica ljudi koji se istinski vole, jedan drugoga osjećaju, jedni druge ljube. (...) Jednostavnost, prirodnost, vedrina, neka čudna bezbrižnost, koja će koji put prijeći u neodgovornost, prostodušnost koja graniči s naivnošću, sve do granice gluposti, bez obzira na položaj koji zauzimlju, na kulturu koji su stekli, eto takvi će uvijek ostati i po tome se od drugih razlikovati. Družba vedrih ljudi koje nikakva pravila ne mogu posve okovati, ptice slobode, lutaoci koji pristupaju svakomu, voljni pomoći svakomu i izgrditi svakoga, ljudi koji vole svijet i sva Božja stvorenja. Možda je to obrazloženje tajne kako su se tako brzo i korijenito ucijepili u narod, postali njegov sastavni dio u mnogim krajevima svijeta”, veli Yves Ivonides u svome Vječnom zaljubljeniku o Franjinim prvim drugovima i širenju.
Ovim je riječima zgodno započeti tekst o Franjevačkoj mladeži (Frami) koja 24 godine djeluje na području sedamstoljetne Bosne Srebrene. Sasvim je logična i ne čudi činjenica što se iz duboko ukorijenjene franjevačke tradicije među vjernicima u Bosni javlja i Frama koju, prema Statutu, čine mladi katolici pozvani od Duha Svetoga u svojim bratstvima živjeti Evanđelje u svjetlu poruke svetoga Franje Asiškoga. Frama djeluje u okviru Franjevačkog svjetovnog reda i obuhvaća mlade u razdoblju od 14-e do 30-e godine života.
Framaši su mladi koji su odlučili dublje zaviriti u svoj život, tražiti smisao postojanja i usmjeriti život prema pravim vrijednostima. Prepuštajući „kormilo” svoga života u Božje ruke nastoje rasti i živjeti Evanđelje uz pomoć franjevačke obitelji. Biti framaš znači biti osjetljiv za drugoga, staviti potrebe drugoga ispred svojih potreba, služiti Bogu preko braće i sestara ili kako naš serafski otac sveti Franjo jednostavno kaže: „Ne samo sebi živjeti, nego drugima koristiti!” Framaš je osoba koja svojim životom slavi Gospodina, osoba koja donosi radost i nadu, koja brine za sva Božja stvorenja, nosi i izgrađuje mir, misli i djela usklađuje s Kristom i njegovom riječju i na koncu osoba koja je Njegov svjedok u ovome svijetu.
Kao i svaki drugi ozbiljni pokret, Frama ima svoju organizacijsku strukturu koja je dalje usmjerava u produbljivanju poziva. Najviša tijela Frame su Nacionalno vijeće i Nacionalna skupština, zatim slijede Područno vijeće i Područna skupština, te mjesna bratstva Frame po župama kao baze cijele strukture, kao osnovnog mjesta konkretnog življenja i djelovanja u franjevačkom duhu. Sva mjesna bratstva na jednom području čine područno bratstvo. Naše područno bratstvo Frame Bosne Srebrene broji 34 mjesna bratstva s ukupno oko 1 200 framaša. Područno vijeće čini šest vijećnika i duhovni asistent.
Projekti Frame
Mjesna se bratstva ili njezini predstavnici kroz projekte Frame Bosne Srebrene tijekom godine imaju priliku nekoliko puta susresti, razmijeniti iskustva i učiti te naučeno prenositi u svoja mjesna bratstva i obogaćivati cijelu župnu zajednicu.
Na početku godine održava se Područna skupština koju čine Područno vijeće, mjesni predsjednici te po jedan zastupnik svakog mjesnoga bratstva. Na Skupštini se čitaju izvještaji o radu mjesnih bratstava i područnoga bratstva, a svake druge godine Skupština je izborna te se bira novo Područno vijeće. U veljači i listopadu održava se Franjevačka škola animatora čiji je cilj osposobiti framaše za vođenje tjednih susreta Frame u njihovim mjesnim bratstvima, dati im prijedloge, ideje i znanja za animiranje.
U svibnju Područno vijeće organizira susret za najmlađe s franjevačkih župa iz cijele Provincije, a to su ministranti. Susret ministranata ili Framin uključuje preko 400 ministranata. Svi se navedeni projekti održavaju u Konviktu Franjevačke klasične gimnazije u Visokom koji je zbog toga dobio naziv „Kuća Frame”.
Ranije je jedan dan u lipnju bio rezerviran za područno obilježavanje Dana ekologije. Zadnje dvije godine mjesna bratstva od 22. ožujka do 5. lipnja po cijeloj Bosni u duhu svetog Franje, ljubitelja svih Božjih stvorenja i zaštitnika ekologije, obilježavaju Dan ekologije. Cilj je probuditi svijest o očuvanju prirode i zaštite okoliša te potaknuti framaše da budu osjetljivi za prirodu i sve Božje stvorove kroz ekološke akcije, predavanja, šetnje i slične aktivnosti.
U rujnu se održava jednodnevni Sportski susret Frame na kojemu sudjeluje oko 900 framaša. Cilj susreta je u razigranom franjevačkom duhu kroz igru i zajedničko navijanje upoznavati i povezivati mjesna bratstva. Sportski susret Frame nema određeno mjesto održavanja te je to prilika upoznavanja različitih krajeva Bosne Srebrene. U došašću se izvlačenjem svakoj Frami dodjeljuje njezina Frama Angelus koja kroz vrijeme došašća moli i susreće se s Framom koja joj je dodijeljena. Na takav se način framaši zbližavaju i grade prijateljstva.
Najveći susret
S osobitim ponosom treba spomenuti Framafest koji je kao jedini takav u cijelom svijetu prije dvadesetak godina nastao upravo u našoj Provinciji. Kasnije je on s područne razine prešao na nacionalnu te u novije vrijeme izlazi iz okvira Bosne i Hercegovine. Pripreme (pisanje teksta, glazbe, aranžmana, snimanje i probe) za Framafest u mjesnim bratstvima koja se na njemu natječu traju tijekom cijele godine. On se jedne godine održava u Sarajevu, a druge u Mostaru i najveći je redovni susret framaša iz cijele Bosne i Hercegovine.
Nacionalno vijeće Frame Bosne i Hercegovine također organizira i druge projekte na kojima sudjeluju framaši Područnog bratstva Bosne Srebrene. Neki od projekata su Nacionalni seminar za voditelje formacije, Nacionalna duhovna obnova, Humanitarna akcija.
Među ovim projektima posebno mjesto kod framaša zasigurno zauzima Franjevački hod koji organizira naše Područno bratstvo u sklopu međunarodnog Franjevačkog hoda (hodočašća) u Asiz. Naime, od 25. srpnja do 5. kolovoza održava se Franjevački hod koji je podijeljen u dvije etape. U prvoj framaši hodočaste kroz Bosnu po franjevačkim samostanima i župama te nakon toga u drugom dijelu hoda idu ad fontes (na izvore), u Asiz, grad svetog Franje na proslavu potpunog oprosta o svetkovini Gospe od Anđela. Usput posjete i druga mjesta vezana uz svetoga Franju i franjevaštvo: Padovu, Greccio, La Vernu... Po povratku s izvora neopisiva iskustva koja donesu daju čitavom bratstvu poticaj i snagu da secundum loca et tempora (po prilikama mjesta i vremena) žive svoje franjevačko poslanje koje podrazumijeva osjetljivost za sva Božja stvorenja, napose za brata čovjeka, zahvaljivanje Bogu i širenje radosti.
Marina Jurić
Izvor:Svjetlo riječi
