U besanim noćima kada brat magarac odbija poslušnost zbog tereta života i misli broje postupke, padove i ustajanja čekajući svitanje i nove korake, u srcu i rukama pletem vijence ruža s maslinovim granama dok sjena križa blista u svjetlu Uskrsa.
Riječi Ljubavi u duši zagrljenoj Božjim dodirima; brat se mjesec i sestre zvijezde radosno smiješe sreći moje nesanice; noć bijela kao dan: Gospodin i ja u trećoj smjeni. Moja staza na Putu Istine i Života.
U danima kada vedro nebo plače i sretan plešem na kiši, kada je suhoća duše vatra i led i u širokom luku zaobilazim cijeli svijet i samog sebe, svi me javno i tajno osuđuju, sude i izbjegavaju, osjećam se kao gubavac i vuk, očima srca gledam i vidim kako iz Stijene izvire Voda koja mi gasi žeđ duše osvježavajući prašnjavo lice i suhe kosti vraćajući hrabrost malih koraka. Pustinje nestaju u oazi; u blagom lahoru šapat: ne boj se, prijatelju, ja sam s tobom, nisi sam. Osmijeh olakšanja i povjerenja, pravi su prijatelji blizu i bliski: Isus je moj najbolji Prijatelj i Brat; i ja sam Njemu posebno poseban prijatelj i brat, kao i ti, dragi brate i ljubljena sestro, i kao svaki čovjek na svijetu; do nas je prihvaćamo li ili ne Božji blagoslov života. Bogu hvala što nas blagoslivlja darovima svoje ljubavi.
Božja je ljubav sveobuhvatna, bezuvjetna, bezgranična, beskrajna, svuda oko nas. Dopuštamo li Božjoj ljubavi živjeti u nama i s nama, među nama? Bog nas ljubi; ljubimo li Boga u bratu čovjeku? Slijedimo li Isusa kao Franjo? Franjin je život blagoslov Života. Želim i ja, velik kao mrav, biti ozaren barem dijelom radosti vječnog zaljubljenika. Hvala Ti Bože, što sam i ja, jak u svojoj slabosti, neznatan i vrijedan, prah zemaljski i milje Gospodnje, zaljubljen u Ljubav. Ljubavi! Hvala Ti na Ljubavi!
Trčim cvjetnim poljanama dok pijesak mi curi kroz prste, padam već ponovljeni ispit na fakultetu, s roditeljima dijelim tugu i umnažam radost, djed mi i baka pričaju o svojem životu zaljubljeno se gledajući i žarko me potičući u nastojanju i želji uvijek biti dobra osoba i živjeti pošteno, vjera mi pomiče brda i spotičem se o klasje žita, osjećam sigurnost Topline koja grije srce i dušu. Učitelj me uči Prijateljstvu i Ljubavi; blagoslov Života.
Kad je obitelj složna i skladna, i kada puca po svim šavovima, kad je dom sloboda i tamnica, i kada su zameteni putovi od srca do srca, a duše žalosne do smrti, molimo Te, dobri Bože, da svi članovi u jedinstvu različitosti i međusobne povezanosti i pripadanja, zajedno i osobno u poniznim molitvama zahvalnosti osjećaju i žive blagoslove Života vjerujući da je svaki čovjek i život Božji blagoslov, dar, svetinja, i da uvijek i svuda treba štiti i poštovati ljudski život od začeća do prirodne smrti; da nam Gospodin dariva roditelje, djecu, braću i sestre da udomljujemo i budemo udomljeni jedni s drugima, zajedno i odvojeno, ali uvijek povezani obiteljskim vezom ljubavi, dolinama suza i sunca hodočastimo u vječni Dom.
Kada je kuća manje uredna i objed nije na vrijeme, kad je suprug umoran i supruga šutljiva, tiha, djeca trebaju više od mogućnosti, prešućuju želje vrijedno učeći tražeći ponekad izlazak van, jer još su premladi za odlazak na kavu i dugine boje djetinjstva uljepšavaju svijet koji krupnim koracima grabi naprijed i natrag; kada nam djeca odlaze iz gnijezda blizu i daleko i tražeći biraju novo nebo i novu zemlju za nova stabla koja donose obilan rod, daj nam u zahvalnosti živjeti darivane blagoslove Života koji dariva Život.
Kad je život patnja i bol, ili se čini samo lagodan i lijep, kad je čovjek beskućnik ili vlasnik mnoštva zemaljskih dobara, mlad ili star, tužan i sretan, dobar ili loš; budi Gospodine što i jesi: dobri Otac i milosrdni Bog, Spasitelj i Prijatelj koji spašava prijatelja.
Stisnu sumnje, nedostatak vremena, želje i volje, i bezbroj loših izgovora i razloga koji udaljuju od bratskog susreta franjevačke obitelji, postane navika uskraćivanja radosti i vjernosti življenja Pravila Franjevačkog reda, osiromašujemo sebe i jedni druge u bogatstvu jedinstva različitosti koja spaja, zaboravljamo Tvoju Riječ Gospodine; sjeti nas, Raspeti i Uskrsli Kriste, kako je lijepo i dobro biti sluga Krista Kralja koji dariva blagoslove Života. Kad iz opravdanih razloga ne možemo doći na bratski susret, molimo Te, Isuse, Marijo i Franjo, molitvama zahvalnosti, mislima, srcem… biti bliski i blizu braći i sestrama u Kristu.
U radosti i samoći, nadi i tjeskobi, ispunjenosti i praznini svoje intime, u susretima s Bogom i sa sobom, u posvećenosti darovanog života, poziva i poslanja, u zbrci i tišini, u mlakosti, ognju i studeni, kad kao svijeća izgaramo ne sagorijevajući svijetleći u tami i obasjavajući Svjetlo, primi nas u svoj zagrljaj i na svoje Srce raspeta, vječna i uskrsla Ljubavi blagoslivljana blagoslovima zahvalnosti.
Bolest i zdravlje dobivaju i gube bitke, siromaštvo, poslušnost i čistoća otvaraju put prema Savršenstvu, brat život i brat čovjek u zagrljaju sestre smrti hrle ususret bratu Životu, iz vječnosti u Vječnost hodimo u Tvojoj Svjetlosti Bože, duše nam, glave i dlanove blagoslivljaš rosom svog blagoslova, vraćaš čisto srce i misli koje čini dobra djela, noge upravljaš na put mira da svi u miru i dobru na zemlji i u nebu uživamo blagoslov Života.
Ljerka Mikić
