Ja sam Marijan Mikolić, framaš iz župe Domaljevac, i htio bih vam ispričati svoju priču, moje studijsko putovanje u Grčku, gdje sam išao sa Franjevačkom klasičnom gimnazijom iz Visokog. Ali pitanje je zašto ja ? Ovo studijsko putovanje sam dobio kao nagradu od svog duhovnog asistenta, fra Bone Kovačevića, koji mi je platio čitavo putovanje, jer sam bio najaktivniji framaš na području župe Domaljevac. Stoga mogu jedino reći da sam zahvalan što mi je fra Bono ovo omogućio, te mu veliko hvala. Saznavši vijest da ću putovati u Grčku, bio sam veoma sretan što me je od svih framaša fra Bono izabrao.
Nakon nekoliko mjeseci čekanja, napokon je došao i dan polaska, 25. rujan. U jutarnjim satima krenuli smo, ja i fra Bono, prema Visokom, a sam polazak iz Visokoga je bio u 17: 00 sati. U početku sam bio sramežljiv, stidljiv jer sam ja bio jedini među njima koji ih ne poznajem, te mi je u početku bilo teško stupiti u kontakt s njima, ali je na kraju taj strah bio poražen. Vozili smo se kroz Srbiju i Makedoniju prema Grčkoj, te smo u jutarnjim satima došli na naše prvo odredište, Solun. Dobar je bio osjećaj napokon izaći iz autobusa, a još bolji je bio kad sam zakoračio u Grčku. Nikada nisam mislio da ću posjetiti Grčku, niti sam sanjao o tome, ali vratimo se Solunu. Grad smo razgledali uz pratnju vodiča, fra Ivice Studenovića i fra Josipa Mrnjavca, profesora grčkog i latinskog jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. U Solunu smo posjetili arheološki muzej, vidjeli Galerijev slavoluk, bizantske crkve i još mnogo toga. Također smo imali i slobodnoga vremena za razgledanje grada, te sam u Solunu prvi put probao njihov ledeni frape od kave. Nakon Soluna krenuli smo prema Paraliji gdje smo noćili.
Sutradan iz Paralije krenuli prema Meteorima, skupini grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama koje poput stupova strše u nebo („ni na nebu, ni na zemlji“). Nakon obilaska Meteora i malog odmora krenuli smo prema glavnom gradu Grčke, Ateni, gdje smo stigli u večernjim satima i prenoćili u hotelu.
Prvog dana u Ateni otišli smo do luke Pirej, gdje smo se brodom plovili do otoka Egine. Na otoku smo posjetili poznati hram božice Afaje. Na otoku smo boravili do večernjih sati, gdje smo se vratili u luku Pirej, i krenuli prema Posejdonovom hramu, na najjužnijem dijelu Balkanskog poluotoka. Međutim nismo imali pristup hramu jer smo zakasnili, tako da hram nisam posjetio. Kasnije smo se vratili u Atenu gdje smo opet noćili.
Drugi dan u Ateni je bio naporan, ali i najbolji dan za mene. Otišli smo u razgledanje grada. Posjetio sam novi Olimpijski stadion, Trg Sintagmu i Parlament i još mnogo toga, a najbolji dio jest bilo penjanje na Akropolu, gdje sam vidio Partenon, poznati hram božice Atene. Uz Partenon, vidio sam i Propileje te Erehtejon, te još mnogih hramova. Bili smo i na mjestu gdje je sv. Pavao držao svoj govor atenskim filozofima. Na kraju smo posjetili i poznati arheološki muzej u Ateni, gdje je bila sadržana čitava umjetnost antičke Grčke, od arhajskoga doba, preko klasičnog do helenističkoga razdoblja. Vidio sam također i poznatu Agamemnonovu masku, te ostatke grčkih fresaka. Nakon napornoga dana, krenuli smo prema hotelu. Sutradan smo napustili Atenu i krenuli smo prema Peleponezu. U putu smo posjetili Korintski kanal, te stari grad Korint. Nakon Korinta smo prema Epidauru gdje se nalazi najakustičnije kazalište. Nakon duge vožnje otišli smo do Tola gdje smo noćili.
Iz Tola smo sutradan krenuli prema drevnoj Mikeni, poznatom po Lavljim vratima i Atrejevoj grobnici. Nakon Mikene moje putovanje se nastavilo prema Olimpiju, poznatom gradu gdje su se održavale antičke olimpijske igre. Posjetio sam i poznati antički olimpijski stadion, te smo na tom stadioni održali trčanje na 400 m. Nakon provedenog vremena u Olimpiji otišli smo u hotel gdje smo noćili. Iz Olimpije smo krenuli prema Delfima, gradu poznatom po proročici Pitiji. Nakon Delfija otišli smo u Paraliju gdje smo noćili, a iz Paralije smo se uputili kući, prema Bosni i Hercegovini.
Eto, to je to, moje studijsko putovanje u Grčku, i mogu jedino reći da je bilo odlično. Sa svima sam se skoro sprijateljio, sve koje sam upoznao su bili dragi i nastojali su mi uljepšati ovo putovanje. Osim što sam proširio svoje znanje o Antičkoj Grčkoj, također sam vidio i dosta novog, upoznao nove prijatelje, družio se s njima i još mnogo toga. I ako ikada budu ovo čitali, jedino im želim reći HVALA, jer bez vas ovo putovanje ne bi bilo zanimljivo.
Mir i dobro!
Marijan Mikolić