Prethodni vikend, 15. i 16. listopada 2021. u Franjevačkom samostanu svetog Bonaventure u Visokom održan je redovni godišnji kapitul i duhovna obnova Bosanskog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda Kraljice Katarine. Na kapitulu su se okupili članovi područnog vijeća, ministri i delegati mjesnih bratstava te 3 duhovna asistenta mjesnih bratstava i područni duhovni asistent fra Davor Petrović. U radu kapitula učestvovao je i Ivan Pilić, predstavnik područnog vijeća Frame Bosne Srebrene. Kapitulom je predsjedavao područni ministar Marijan Begić.
Naš susret je započeo molitvom krunice i slavljem svete mise za sve žive i pokojne članove Franjevačkog svjetovnog reda našeg područnog bratstva. Svetu misu predvodio je gvardijan samostana u Visokom fra Franjo Radman, a koncelebrirao je fra Pero Vrebac, duhovni asistent mjesnog bratstva Nova Bila. U svojoj poticajnoj propovijedi fra Franjo je govorio kako je ovo vrijeme traženja. Kako mnogi traže Boga, ali je i paradoks da se mnogi od Boga udaljavaju. Mnogi Boga navodno traže, ali se s njim mimoiđu kada im on krene u susret. Zatvoreni su i žele samo ono što je po njihovome. Nisu spremni na promjenu, nego bi da mijenjaju sve oko sebe, pa i da se Bog prilagodi njima. Pozvao nas je sve da se Bogu otvorimo i da po primjeru svetoga Franje svakog čovjeka i sve stvorenje Božje prihvatimo kao brata i sestru. Da doista budemo braća svima, kako nas u svojoj enciklici poziva papa Franjo.
Nakon gozbe za Stolom Gospodnjim okupili smo se na večeri u samostanskoj blagovaonici. Uz ukusan obrok pripremljen od naših domaćina veselo smo razgovarali i družili se. Nažalost, prethodne godine zbog oštrih epidemioloških mjera nismo imali godišnji kapitul i zaista se osjetilo koliko nam je taj susret nedostajao.
Program smo nastavili susretom u samostanskoj auli uvodnim pozdravima područnog ministra brata Marijana. Zbog svojih ranije preuzetih obveza fra Davor ovu večer nije mogao biti s nama. Uslijedilo je kratko predstavljanje svih učesnika. Potom nas je sve brat Marijan poveo na virtualno hodočašće u Asiz. Uz video snimke i kratke tekstove upoznali smo najznačajnije crkve u Asizu. Tako smo 'prošetali' crkvom i samostanom svetoga Damjana, bazilikom Gospe od Anđela - Porcijunkulom, katedralom svetoga Rufina, crkvom svete Klare te, na koncu, bazilikom svetoga Franje. Mogli smo vidjeti i unutrašnjost Gornje i Donje bazilike, kao i sam grob svetoga Franje. Na završetku ovog 'hodočašća' predstavnik svakog mjesnog bratstva na poklon je dobio disk sa snimcima koje smo gledali, kako bi ih mogao prikazati u svom bratstvu i iskoristiti za odgovarajuća predavanja.
Prvi dan smo završili okupljanjem u samostanskoj kapeli na molitvi i klanjanju pred Presvetim, koje je za nas organizirao fra Josip Ikić, voditelj Franjevačkog duhovno-pastoralnog centra u Visokom i duhovni asistent visočkog mjesnog bratstva. U molitvi i pjesmi donijeli smo pred Gospodina svoje molbe, želje i boli. Na trenutak su molitvu i pjesmu znali prekidati uzdasi pa i tihi plač. Ovaj predivni molitveni program završili smo zazivom Duha Svetoga i fra Josip je na svakog ponaosob položio ruke, molio i blagoslovio nas. Duhovno okrijepljeni i neizmjerno sretni otišli smo na počinak.
Drugi dan je protekao u radnoj atmosferi. Nakon jutarnje molitve časoslova i doručka ponovno smo se sastali u samostanskoj auli. Svoja izvješća o radu u protekle 2 godine prvo su podnijeli područni ministar brat Marijan Begić i duhovni asistent fra Davor Petrović. Potom su uslijedila izvješća ministara mjesnih bratstava. Još jednom smo čuli kako situacija, nažalost, nije baš dobra i kako se neka bratstva skoro nikako nisu sastajala. Nažalost, određeni broj braće i sestara je umro, pa i neki svećenici. Nažalost, nastavljeno je i iseljavanje. Bogu dragom hvala i u takvim teškim okolnostima nismo klonuli. Završili smo obnovu i kanonski ustrojili 6 mjesnih bratstava a započeli smo obnovu 2 mjesna bratstva koja nisu radila preko 40 godina. Obišli su brat Marijan i fra Davor skoro sva aktivna mjesna bratstva. Bilo je primanja novih članova i obavljeno je davanje privremenih i trajnih zavjeta u nekoliko bratstava. Održani su izbori za nova vijeća u 8 bratstava, a sudjelovali smo i na izbornom kapitulu Nacionalnog bratstva OFS-a BiH. Ništa od toga ne bismo mogli uraditi bez velikog zalaganja braće i sestara u mjesnim bratstvima, njihovih duhovnih asistenata i naravno, bez Božje pomoći i zagovora svetoga Franje i svete Klare.
Nakon kratke pauze uslijedila su izlaganja ministara mjesnih bratstava. Nažalost, nekoliko bratstava nije bilo prisutno ovdje na kapitulu, ali su poslali svoja pisana izvješća o radu. U kratkoj raspravi smo zaključili kako treba nastaviti sa radom, sa dobrom dosadašnjom praksom, ali i tražiti nove načine rada i međusobnog povezivanja. Fra Pero Vrebac iznio je zaista kvalitetne prijedloge za poboljšanje rada naših mjesnih bratstava pa i samog područnog bratstva. Posebno je naglašen značaj duhovnih asistenata te je usvojen prijedlog da se na ovu temu razgovara sa Provincijalom.
Nakon radnog dijela okupili smo se u samostanskoj crkvi. Svetu misu zahvalnicu predvodio je fra Davor Petrović, područni i nacionalni duhovni asistent Frame i Franjevačkog svjetovnog reda, a koncelebrirali su fra Gabrijel Tomić, duhovni asistent bratstva Brestovsko, fra Pero Vrebac, duhovni asistent bratstva Nova Bila i fra Ivan Lovrić, duhovni asistent bratstva Vitez.
U svojoj nadahnutoj propovijedi fra Davor je rekao kako nikada nije bilo lako biti kršćanin, a posebno danas. Da kršćanin ne može biti odvojen od brata čovjeka, živeći u nekom izoliranom, samo svom svijetu i nekoj svojoj privatnoj duhovnosti. Kršćanin mora biti otvoren za Boga i za čovjeka. Otvoriti se djelovanju Duha svetoga, da bi mogao ne samo moliti nego i dobra djela činiti. Vjera bez djela i zajedništva je mrtva!
Okrijepljeni Riječju i Kruhom Života uputili smo se u samostansku blagovaonicu na zajednički ručak. Nakon ručka smo se zadržali u kratkom bratskom druženju.
Hvala svim fratrima samostana svetog Bonaventure u Visokom, posebno gvardijanu fra Franji Radmanu, na ukazanom gostoprimstvu. Posebno zahvaljujemo fra Gabrijelu Tomiću što je i ovaj put bio s nama, što niti jedan naš kapitul nije propustio. Hvala bratu Zlatku Špoljareviću koji je svojim sviranjem i pjevanjem uveličao naša misna slavlja. Bogu hvala na ovom predivnom susretu i zajedništvu. Unaprijed se radujemo narednom.
Marijan Begić, OFS