Protekli vikend, od 1. do 3. svibnja dok je većina stanovnika BiH uživala u prirodi, ja sam u petak ujutro krenula iz Sarajeva za Split u nadi da ću naučiti nešto o tome koliko smo mi svojim egocentričnim pristupom uništili prirodu i što možemo učiniti da se to stanje popravi. Iako sam studentica druge godine biologije i priroda je ono o čemu ja većinu vremena razmišljam, činjenica je da i ja, a vjerujem i Vi jako malo činimo kako bismo zaštitili prirodu, jer htjeli mi to priznati ili ne, mi bez prirode ne možemo, a ona bez nas? Sami procijenite.
Predavanja su krenula u subotu jutro, a prvo je držao prof.dr. Stanko Uršić na temu „Globalna ekološka kriza i kršćani“. Profesor Uršić je posebno istaknuo da iako je u središtu ekološke krize čovjek, ona se ne može odvojiti od čovjeka. Zbog toga smo dužni početi od svoje sredine, odnosno djelovati lokalno, a razmišljati globalno. Sljedeće predavanje je bilo prof.dr. Ivice Grkovića „Medicinski i bioetički vid ekolologije“. Profesor Grković je posebno naglasio da se predugo minimalizirala čovjekova potreba za prirodom i da je krajnje vrijeme da postanemo svjesni naše potrebe za prirodom. O socijalnom nauku Crkve o ekološkoj krizi govorila je magistrica sociologije Ivana Brstilo koja nam je ponovila riječi pape Franje: „Čovjek nije rob Zemlje, ali nije stvoren ni da je orobljava“. Stručnjaci koji rade u Hrvatskim vodama su naglasili da je trenutno stanje voda što se tiče njihove zasićenosti otpadom još uvijek ne toliko alarmantno, ali da se iz godine u godinu sve više pogoršava. Dr.sc. Hrvoje Kalinić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo je govorio o samom projektu izrade eko-karte kazavši da je ovaj projekat izvodiv ukoliko svi (uključujući i Vas koji ovo čitate) ozbiljno shvatimo da možemo nešto promijeniti. Ukoliko se karta napravi moći ćemo unositi točke koje pokazuju ekološki ugrožena mjesta i tako znati gdje je trenutno najpotrebnije djelovati. Karta bi upravo zbog toga trebala biti interaktivnog tipa i radila bi na principu Google Street View-a. Posljedne predavanje je imao dr.sc. Ivica Barišić, viši predavač na Veleučilištu u Rijeci, rekavši da je promet danas među najvećim zagađivačima okoliša zbog količine CO2 koje ispušta, ali zbog čovjekove potrebe za njim on se intezivno razvija, iako je npr. željeznički promet ekološki naprihvatljiviji i održiv je na dulji vremenski period, za razliku od cestovnog. Večernji 
program je bio sigurno najzanimljiviji dio, jer je zajednica mladih splitsko-makarske nadbiskupije „Hrvatsko nadzemlje“ oživila ekologiju u dramskoj minijaturi, anegdoti, poeziji.
Cilj ovog seminara bio je posvjestiti važnost djelovanja, a na nama je da se potrudimo učiniti nešto po tome pitanju. Vratila sam se u Sarajevo obogaćena novim znanjima sa željom da nešto promijenim.
Svi se moramo potruditi da ovo ne ostane samo na ideji, naša je zajednička odgovornost da djelujemo.
Doris Trogrlić, Frama Sarajevo
